Hrvatska info

Hrvatska, kao jedna od najznačajnijih turističkih destinacija na Mediteranu, ima dugu turističku tradiciju i velike razvojne mogućnosti.U 2004. ostvareno je 6% više turističkih dolazaka i 2% više noćenja u odnosu na 2003., a procjenjuje se da će i noćenja i dolasci u sljedećem razdoblju rasti po godišnjoj stopi od 3 do 5%. Prihod od međunarodnog turizma iznosio je za prvih devet mjeseci 2004. godine 6,2 milijardi USD.Prednosti turističkog proizvoda su očuvana prirodna bogatstva i okoliš, kulturno i povijesno nasljeđe, blaga mediteranska klima i blizina europskih tržišta te mogućnosti aktivnog odmora u ekološki zaštićenim destinacijama.Hrvatska ima sve preduvjete za daljnji razvitak turizma - jednu od najljepših obala s više od tisuću otoka, ekološki očuvana prirodna bogatstva s osam nacionalnih (Plitvička jezera, Paklenica, Risnjak, Sjeverni Velebit, Kornati, Mljet, Brijuni i Krka) i 10 parkova prirode, kulturno i povijesno nasljeđe sa spomenicima pod zaštitom UNESCO-a (Dioklecijanova palača u Splitu, gradovi Trogir i Dubrovnik te Eufrazijeva bazilika u Poreču i Šibenska katedrala). Blagom mediteranskom klimom privlači turiste tijekom cijele godine.Turistička ponuda Hrvatske raznolika je i bogata - od nautičkog turizma, ronilačkog, kongresnog, ekološkog, ruralnog, kulturnog, vjerskog, pustolovnog, lovnog i ribolovnog turizma, do zdravstvenog i wellness turizma, krstarenja na motornim jedrenjacima i izletničkog turizma.Svaka od hrvatskih turističkih regija razvija svoju specifičnu ponudu, u skladu sa svjetskim trendovima i vlastitom tradicijom, a najznačajnije su: Istra, Kvarner, Dalmacija, Dubrovnik i dubrovačko područje, Zagreb kao glavni grad i kontinentalna Hrvatska.

Glasoviti svjetski izdavač turističkih vodiča „Lonely Planet“ Hrvatsku je proglasio najpopularnijom destinacijom na svijetu u 2005. godini. Hrvatska je osvojila prvo mjesto, nakon nje slijedi Kina, Argentina, SAD, Italija i Costa Rica.
Renomirani svjetski izdavač turističkih vodiča, karata i atlasa „Michelin“ na naslovnicu najnovijeg izdanja atlasa Europe, objavljenog potkraj ožujka 2005. godine stavio je kartu Hrvatske. USTOA (Udruženje američkih turoperatora) je za 2006. godinu izabrala Dubrovnik kao domaćina godišnje konferencije.
17. srpnja 2005 godine „New York Times“ objavio je veliku reportažu o Hrvatskoj „U Hrvatskoj se rađa nova rivijera“.
Hrvatska je bila najdraža „last minute“ destinacija njemačkih turista u ljetu 2005. godine, pokazalo je istraživanje koje je proveo Europski Institut za Turizam (ETI).
Časopis National Geographic Adventure proglasio je Hrvatsku kao najpoželjniju „Vruću pustolovnu destinaciju“ u 2006. godini.

Hrvatska je svojim položajem srednjoeuropska i sredozemna, odnosno panonsko-jadranska zemlja. Državnopravnu tradiciju baštini od srednjovjekovne kneževine (791-924.) i kraljevine (925-1102.) do suvremene Republike Hrvatske, proglašene 25. VI. 1991.

Jadransko more

Jadran ili Adria dobio je ime po istoimenoj nekadašnjoj luci. Danas se grad Adria nalazi na talijanskoj obali, 38kilometara udaljen od mora, što je rezultat djelovanja geoloških sila, uslijed čega se sjeverna obala stalno uzdiže, a južna spušta.

Jadran obuhvaća prostor između Balkanskog i Apeninskog poluotoka. Dio koji pripada Republici Hrvatskoj je prostor istočne obale, koja se prostire od Prevlake na jugu do rta Savudrije na zapadu, uključujući sve otoke, otočiće i hridi duž obale, te otočje Palagruža (broj otoka, otočića i hridi je preko 1700), te predstavlja jedinstveno područje u Europi, kako za krstarenja motornim brodicama, gliserima ili jedrilicama, ali iza uživanje u podmorskom svijetu.

Otoci

Hrvatska je doista zemlja otoka; ima ih više od tisuću, a svaki je drukčiji. Mnogi su naseljeni, ali svaki je osobit, ima svoju priču i sudbinu. Ljudski je imati slabu točku, no oni koji poznaju hrvatske otoke imaju ih tisuću. Točnije, 1185. Naime, na 1777 km jadranske obale toliko je otoka, otočića i grebena. Prvi posjet jadranskoj obali i otocima putovanje je u nepoznato. Svako će sljedeće putovanje biti povratak već poznatoj ljepoti ove zemlje, uvijek različitoj, ali jednako fascinantnoj.

Informacije

Zemljopisni položaj:
Hrvatska se prostire od krajnjih istočnih rubova Alpi na sjeverozapadu do Panonske nizine i obala Dunava na istoku, središnji joj dio pokriva planinski masiv Dinare, a južni joj dio završava na obali Jadranskog mora.

Površina:
Kopneni dio iznosi 56.594 km2, a površina teritorijalnog mora 31.067 km2.

Napučenost:
4.437.460 stanovnika; nacionalni sastav: većina stanovništva su Hrvati, dok najbrojnije manjine čine Srbi, Bošnjaci, Slovenci, Mađari, Česi, Talijani Albanci.

Državno uređenje:
Hrvatska je višestranačka parlamentarna republika.

Glavni grad:
Zagreb (779.145 st.) gospodarsko, prometno, kulturno i akademsko središte zemlje.

Dužina morske obale:
5.835,30 km, od toga 4.058 km obale otoka, hridi i grebena.

Broj otoka, hridi i grebena:
1185; najveći otoci Krk i Cres; nastanjenih otoka je 47.

Najveći vrh:
Dinara 1831 m/nm

Klima:
U Hrvatskoj postoje tri klimatske zone; u unutrašnjosti prevladava umjereno topla kišna klima, a na najvišim vrhuncima snježna šumska kima, dok u području uzduž jadranske obale vlada ugodna mediteranska klima s mnogo sunčanih dana; ljeta su suha i vruća, zime blage i vlažne. Prosječna temperatura u unutrašnjosti: siječanj -2°C do 0°C, i nešto niže na najvećim nadmorskim visinama, kolovoz oko 20°C te oko 12°C na najvišim vrhuncima. Prosječna temperatura u primorju: siječanj 5°C do 9°C, kolovoz 22°C do 25°C; temperatura mora zimi je 12°C, a ljeti oko 25°C.
- prognoza DHMZ

Novac:
Službena valuta u Hrvatskoj je kuna (1 kuna =100 lipa). Strana valuta mijenja se u bankama, mjenjačnicama, poštanskim uredima i u većini turističkih agencija, hotela i kampova.

Vremenska zona:
GMT plus jedan sat zimi i GMT plus dva sata ljeti.

Putne isprave:
Putovnica ili drugi međunarodno priznati identifikacijski dokument. Turisti smiju ostati u Hrvatskoj do tri mjeseca.

Državni praznici:
1. siječnja - Nova godina, 6. siječnja - Sv. tri kralja, 16. i 17. travnja - Uskrs i uskrsni ponedjeljak, 1. svibnja - Praznik rada, 15. lipnja - Tijelovo, 22. lipnja - Dan antifašističke borbe, 25. lipnja - Dan državnosti, 5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, 15. kolovoza - Velika Gospa, 8. listopada - Dan neovisnosti, 1. studenoga - Svi sveti, 25. i 26. prosinca - božićni blagdani.

Službeni jezik:
Hrvatski

Službeno pismo:
Latinica

Regije
Hrvatska ima šest osnovnih regija koje zovemo: Slavonija i Baranja, Središnja Hrvatska, Planinska Hrvatska, Istra, Kvarner, Dalmacija.
Središnja Hrvatska podijeljena je u nekoliko regija: Zagorje, Međimurje, Podravina, Posavina, Banovina
Planinska Hrvatska obuhvaća: Gorski kotar i Liku
Dalmacija je podijeljena na: sjevernu, središnju i južnu Dalmaciju

Administrativa podjela Hrvatske:
županije, općine, gradovi i sela

Katastarska podjela:
Hrvatska je podijeljena na katastarske općine